Mikronizirajuće mlevenje zeolita u vibracionom mlinu

Autori

  • Andrić Ljubiša Institute of Technology of Nuclear and Other Mineral Row Materials - ITNMS, Belgrade, Serbia Author
  • Nikolić Vladimir University of Belgrade, Technical Faculty, Bor, Serbia Author

DOI:

https://doi.org/10.5937/ror1801063A

Ključne reči:

Suvo mikronizirajuće mlevenje, Nemetalične mineralne sirovine, Vibracioni mlin sa prstenovima, Aglomeracija, Reaktivnost, Zeolit

Apstrakt

Suvo mikronizirajće mlevenje mineralnih sirovina je vrlo složen proces i zavisi od čitavog niza parametara kao što su: oblik, krupnoća čestica, granulometrijski sastav polaznog i mikroniziranog materijala, tvrdoća, vlažnost, gustina, svojstva površina, konstruktivne karakteristike mlinova itd. Da bi se dobila što jasnija slika procesa suvog mikronzirajućeg mlevenja, neophodno je dobro poznavanje teorijskih principa rada visokoenergetskih mlinova. Klasični mlinovi nisu pogodni za mikronizaciju finih i posebno veoma finih čestica (gornja granična krupnoća čestice manja od 5 μm), koja je neophodna za savremene domene industrijske primene. Intenzivna fundamentalna i razvojna istraživanja procesa suvog mikronizirajućeg mlevenja za razvoj novih materijala omogućila su i razvoj novih konstrukcionih rešenja za ultra fine visokoenergetske mlinove - mehano-aktivatore. Ovi mlinovi su našli primenu u najsavremenijim tehnologijama koje se bave proizvodnjom novih profitabilnih materijala. Za dobijanje mikronskih čestica - prahova, koriste se mehano-aktivatori i ostali mikronizeri-dezintegratori, koloidni (perl-atritori), vibracioni, planetarni, ultra-centrifugalni, Jet-strujni mlinovi i dr., koji rade na principu udarnog dejstva, udara i trenja. U radu su prikazani eksperimentalno postignuti rezultati suvog mikronizirajućeg mlevenja zeolita u vibracionom mlinu sa prstenovima, kao i poboljšanja njegove reaktivnosti. Svi eksperimenti mikronizacije su se izvodili na prethodno pripremljenoj široj klasi krupnoće (- 3,35 + 0) mm sa različitim polaznim masama (50 g i 200 g), i u različitim vremenskim intervalima (45, 120, 900 sekundi), kako bi se ispitao uticaj ovih parametara na proces mikronizacije. Proizvodi mlevenja su praćeni preko granulometrijskog sastava, sadržaja klase (- 5 + 0) µm i preko specifične površine. Pokazalo se da je za uzorak zeolita koji ima četiri puta veću masu u poređenju sa inicijalnim uzorkom, potrebno duže mlevenje za postizanje maksimalnog sadržaja klase (- 5 + 0) µm, ali i da kod uzorka zeolita klase (- 3,35 + 0) mm sa manjom početnom masom su efekti amorfizacije usled mikronizirajućeg mlevenja vrlo jako izraženi, a minerali zeolita u kristalnom obliku praktično su u tragu, odnosno najveći deo je amorfizovan. Generalno, može se zaključiti da se vibracioni mlin sa prstenovima pokazao kao dobar uređaj za efikasno ultra fino mikronizirajuće mlevenje.

##submission.downloads##

Objavljeno

2018-12-15

Broj časopisa

Rubrika

Articles