Optimizacija proizvodnje biodizela kukuruznog ulja metanolizom katalizovanom pepelom kurdeljke
DOI:
https://doi.org/10.5937/ror1801053KKljučne reči:
Biodizel, Pepeo kurdeljke, Kukuruzne klice, Optimizacija, Metodologija površine odziva, TransesterifikacijaApstrakt
Upotreba jeftinih ili bezvrednih sirovina, kao što su sporedni proizvodi, u proizvodnji biodizela ima za rezultat smanjene ukupne troškove procesa. U ovom radu su prikazani rezultati upotrebe kukuruznih klica i okrunjenog kukuruznog klipa (kurdeljke, krudeljke) kao sporednih proizvoda iz proizvodnje kukuruznog skroba u proizvodnji biodizela metanolizom ulja izdvojenog iz kukuruznih klica, katalizovane pepelom dobijenim sagorevanjem kurdeljke. Glavni cilj je bila optimizacija molskog odnosa metanol-ulje, količine katalizatora i reakcionog vremena u šaržnom reaktoru sa mešanjem u odnosu na sadržaj metilestra masnih kiselina (MEMK). Statističko modelovanje i optimizacija izvršeni su korišćenjem kvadratnog modela, razvijenog metodologijom odzivne površine, u kombinaciji sa 33 faktorijelnim planom sa 3 centralne tačke. Sadržaj MEMK-a je određen metodom tečne hromatografije pod visokim pritiskom. Analiza varijanse je pokazala da su samo uticaji količine katalizatora, reakcionog vremena, interakcije količine katalizatora sa reakcionim vremenom i sva tri kvadratna člana statistički značajni sa nivoom pouzdanosti od 95 %. Pod optimalnim reakcionim uslovima (količina katalizatora 19,8 %, molski odnos metanol/ulje 9,4 mol/mol i reakciono vreme 31 min) dobijen je sadržaj MEMK-a od 98,1 %, koji se slaže sa predviđenim sadržajem MEMK-a (98,4 %). Prema tome, i kukuruzne klice i kurdeljka mogu biti pogodne sirovine za proizvodnju biodizela.##submission.downloads##
Objavljeno
2018-12-15
Broj časopisa
Rubrika
Articles